HRVATSKA KAO ČLANICA EUROPSKE UNIJE

Buduće članstvo Hrvatske u Europskoj uniji je tema o kojoj se ovih dana često raspravlja .Budući da smo pred samim vratima Europske unije javljaju se nedoumice te postavljaju pitanja o tome što nas očekuje samim članstvom, koje su naše obveze i prava u Europskoj uniji, kako uskladiti vlastiti posao sa pravilima Europske unije, kako biti konkurentan, kako iskoristiti fondove Europske unije koje nam ona daje na raspolaganje … U skladu s tim želimo Vam ,uz nekoliko najčešćih pitanja koja su interesantna posebno stanovnicima našeg područja , pokušati riješiti neke od nedoumica i što konkretnije odgovoriti na neka od Vaših najčešćih pitanja. Prvenstveno Vam želimo opisati što je Europska unija i što nam donosi članstvo u njoj.

Europska unija (EU) je oblik nadnacionalne gospodarske i političke suradnje 27 europskih država koje su se slobodno udružile radi učvršćenja mira, promicanja demokratskih vrednota , blagostanja i dobrobiti svojih naroda te gospodarskog i socijalnog napretka.

Što članstvo donosi?

Članstvo je snažan poticaj za daljnji politički i ekonomski razvoj Hrvatske, uz visoke standarde vladavine prava i kvalitetnije propise. Hrvatska postaje dio najvećeg svjetskog gospodarstva. Donosi bolju poslovnu klimu, veća strana ulaganja, a time i mogućnost otvaranja novih radnih mjesta. Europski fondovi pomoći će ravnomjernom razvoju hrvatskih regija, modernizaciji poljoprivrede i ribarstva , očuvanju okoliša, razvoju infrastrukture i kvalitetnijem obrazovanju.

Iz perspektive naše općine,našeg kraja, koja spada u poljoprivredno područje ,evo nekoliko odgovora na sljedeća aktualna pitanja po pitanju poljoprivrede i poljoprivrednika:

1)Što ulazak u Europsku unije znači za hrvatsko selo i za hrvatskog poljoprivrednika?

  • Ulaskom u Europsku uniju Hrvatska će provoditi zajedničku poljoprivrednu politiku koja već 50 godina regulira proizvodnju i prodaju poljoprivredno-prehrambenih proizvoda i čiji je cilj osigurati prihvatljive cijene i kvalitetu proizvoda, očuvati ruralno naslijeđe te poljoprivrednicima osigurati stabilni dohodak.
  • Hrvatski će poljoprivrednici imati slobodan pristup jedinstvenom tržištu Unije , a iz europskih fondova imat će na raspolaganju oko 5 milijardi kuna godišnje za izravna plaćanja i ruralni razvoj.
  • Primjerice, za vinogradarstvo će im na raspolaganju biti 10 milijuna eura godišnje, a za sljedećih 10 godina osigurano je 9,6 milijuna eura za izravna plaćanja namijenjena razminiranom poljoprivrednom zemljištu

2) Kakva su iskustva novih država članica Europske unije u poljoprivredi?

  • Iskustva su većinom pozitivna
  • U korištenju poljoprivrednih fondova Europske unije najuspješnija je bila Poljska
  • U većini novih država članica Europske unije dohodak poljoprivrednika porastao je u prvim godinama članstva: između 2000. i 2007., u Latviji je utrostručen, u Estoniji, Litvi i Poljskoj je udvostručen, a u Češkoj i Slovačkoj je povećan za 50%.

3)Hoćemo li se odreći tradicionalnih običaja poput kolinja, pečenja rakije, pripreme kulena ili sira i vrhnja?

  • Nećemo se morati odreći naših tradicionalnih običaja i proizvoda
  • Ako se pripremaju za osobne potrebe i dalje će se moći raditi po obiteljskom receptu
  • Svi proizvodi koji idu u prodaju moraju pak zadovoljiti higijenske standarde radi zaštite potrošača.

Iako je svjetska kriza nije zaobišla, EU je i dalje prva trgovačka sila na svijetu: premda obuhvaća samo 7 % svjetskog stanovništva, predstavlja gotovo trećinu svjetskog bogatstva. Interesantno područje za stanovnike našeg kraja , također, je i poduzetništvo . Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju nameću se sljedeća pitanja među kojima su:

1)Što naši poduzetnici dobivaju ulaskom u Europsku uniju?

  • Dobivaju pristup tržištu Europske unije od 500 milijuna potrošača na kojem će moći lakše plasirati svoje proizvode.
  • Dobivaju pristup tržištu bez carina i drugih uvoznih ograničenja, što omogućuje trgovcima iz svih država članica da se natječu pod istim uvjetima.
  • Poduzeća neće više morati prolaziti dvostruka testiranja i certifikaciju svojih proizvoda. Svi certifikati izdani u Hrvatskoj vrijedit će u državama članicama Europske unije.
  • Poduzetnicima će biti olakšan put na europsko tržište budući da ukidanje dvostrukog testiranja smanjuje troškove.

2) Hoće li naša proizvodnja biti konkurentna

  • Neki hrvatski proizvodi već su prepoznati i traženi na europskom tržištu
  • Konkurentnost hrvatskog gospodarstva na tržištu Europske unije ovisit će o poduzetničkom duhu , ulaganju u nove tehnologije i obrazovanje te promidžbi hrvatskih proizvoda u državama Europske unije za što će biti dostupna sredstva iz europskih fondova.
  • Iskustva novih država članica EU-a pokazuju da su poduzeća koja su bila orijentirana na domaća tržišta imala višestruke koristi od preusmjeravanja svoje djelatnosti na konkurentnija područja i ulaganja u nove ideje i tehnologije.
  • Povećat će se atraktivnost hrvatskih proizvoda i usluga na svjetskoj razini: nove članice EU-a ukupno su udvostručile svoj udio u svjetskoj trgovini, s 2% 1999. na 4% 2007. godine.

Države članice Europske unije ,pa tako i Hrvatska kada bude članica , koriste različite fondove EU-a za primjerice ravnomjerniji regionalni razvitak, poticanje zapošljavanja, zaštitu okoliša, razvoj poduzetništva, poljoprivrede i ribarstva, obrazovanja mladih, što donosi ukupnom razvitku tih zemalja.

Hrvatskoj je za drugu polovicu 2013. godine iz proračuna EU-a namijenjeno 687,5 milijuna eura, od toga najviše iz strukturnih i Kohezijskog fonda (449,4 milijuna eura). Uplate Hrvatske u proračun EU-a u istom razdoblju procijenjene su na 267,7 milijuna eura, što Hrvatsku čini neto primateljicom proračunskih sredstava Unije , tj. državom koja iz proračuna Europske unije više dobiva nego što u njega uplaćuje.

Fondovi EU :

1)EFRR (EUROPSKI FOND ZA REGIONALNI RAZVOJ)

  • Potiče gospodarski i društveni razvoj u manje razvijenim regijama Europske unije radi ublažavanja regionalnih razlika
  • Podupire ulaganja u lokacije i postrojenja za industriju i poduzetništvo, malo i srednje poduzetništvo te istraživanje i razvoj, s naglaskom na razvoj trajnih radnih mjesa u regijama s visokom stopom nezaposlenosti
  • Namijenjen je infrastrukturnim projektima koji potiču gospodarski razvoj regije kao što su : modernizacija lokalne javne infrastrukture, energetske učinkovitosti, ulaganja u centre za strukovnu obuku i socijalnu infrastrukturu;
  • Namijenjen je također lokalnim inicijativama za promicanje regionalnog gospodarskog razvoja , zaštiti okoliša te projektima u kulturi i turizmu.

2)ESF ( EUROPSKI SOCIJALNI FOND)

  • Promiče smanjenje nejednakosti u napretku i životnom standardu stanovnika država članica EU-a, potiče zaposlenost i promiče socijalnu uključenost putem aktivnosti usmjerenih na : obrazovanja, profesionalnu orijentaciju i pronalaženje zaposlenja, projekte koji promiču zapošljavanje ,poslovnu kvalitetu i produktivnost, socijalnu uključenost suzbijanjem diskriminacije i olakšavanjem pristupa tržištu rada onim koji su u nepovoljnijem položaju, jačanje institucija i njihove učinkovitosti na nacionalnoj ,regionalnoj i lokalnoj razini, analizu i istraživanje tržišta rada, zajedničko promicanje reformi na području zaposlenja i uključenosti.

3)KF (KOHEZIJSKI FOND)

  • Podupire gospodarski i socijalni razvoj u državama članicama EU-a čiji je BDP manji od 90% prosjeka Europske unije.
  • Podupire veće investicije u određenoj zemlji, namijenjene prometnoj infrastrukturi i zaštiti okoliša.

4)EFR (EUROPSKI FOND ZA RIBARSTVO)

  • Osigurava održivo ribarstvo i industriju akvakulture
  • Financira aktivnosti kao što su Č modernizacija ribarske flote, istraživanje tržišta, smanjenje ribarskih kapaciteta
  • Osigurava dugoročnu budućnost ribarstva i održivo iskorištenje ribljih resursa,
  • Smanjuje pritisak na riblji fond prilagođavanjem kapaciteta flote raspoloživim ribljim resursima
  • Promiče održivi razvoj ribarenja u slatkim vodama
  • Podupire rad gospodarski održivih poduzeća u ribarskom sektoru i povećava njegovu konkurentnost,
  • Štiti okoliš i morske resurse
  • Potiče razvoj i poboljšava kvalitetu života u područjima okrenutim ribarstvu.

5)EFGP (EUROPSKI FOND ZA GARANCIJE U POLJOPRIVREDI)

  • Odnosi se na izravna plaćanja poljoprivrednicima
  • Financira mjere kojima se reguliraju poljoprivredna tržišta
  • Njegov je cilj osiguranje stabilnog dohotka poljoprivrednim proizvođačima.

6)EPFRR (EUROPSKI FOND ZA RURALNI RAZVOJ)

  • Financiranje programa za ruralni razvoj koji uključuje: jačanje konkurentnosti sektora poljoprivrede i šumarstva, poboljšanje okoliša i krajolika, unapređenje kvalitete života na ruralnim područjima, poticaj raznolikosti ruralnog gospodarstva.

Detaljnije o fondovima EU, kao i o brojnim temama i pitanjima o Europskoj uniji možete pratiti na našoj stranici Poduzetničko – razvojnog centra općine Erdut- PORC ; www.porc.opcina-erdut.hr .

Poduzetničko razvojni centar općine Erdut